Kako pravilno fotografirati ljubimce?

Kod fotografiranja ljubimaca preferirajmo dnevnu svijetlost pod kojom fotografije izgledaju prirodne, međutim nikad ne fotografirati na direktnom suncu jer tada je svijetlost prejaka, a fotografije su u pravilu previše eksponirane s jakim i ružinim sjenama. Za fotografiranje ljubimaca birajmo nježno jutarnje svjetlo, set postavimo pored prozora, a prozirna bijela zavjesa ga omekšava i sprječava nastajanje ružnih sjena. Ako mi nije dostupno jutarnje svijetlo odaberimo poluoblačni dan. Ako sve ne možemo ostvariti, snimimo s bilo kojim mobitelom jer je svaka slika povijesni dokument. Najvažnije pravilo kojega se apsolutno uvijek pridržavamo je da: NIKAD ne koristimo blic!

Bez obzira na opremu kojom raspolažete da bi napravili dobru fotografiju nužno je savladati par osnovnih pojmova i njihovu primjenu u fotografiji.
Preporučamo onima koje zanima fotografija da prvo pročitaju upute za rukovanje koje su dobili sa svojim fotoaparatima!
Dakle što su i čemu služe:

ISO (ASA)
White Balance WB – balans bijelog
Otvor blende – F broj
Brzina zatvarača

ISO (nekoć ASA) je vrijednost koja je preuzeta iz vremena fotoaparata s filmom. ISO označava vrijednost brzine osvjetljavanja filma odnosno čipa u digitalnoj fotografiji. Što je ISO vrijednost manja to je manja i brzina osvjetljivanja. Znači s većim ISO brojem dobivate i svjetlije fotografije.

Da pojednostavim kod lijepog i sunčanoga dana na otvorenom ISO vrijednost treba podesiti na nižu vrijednost (100), u zatvorenim prostorima sa slabijim svjetlosnim uvjetima i gdje ne možemo/ne želimo koristiti blic ISO bi trebalo povećati (400). Kod fotografiranja hrane uglavnom snimam na ISO 100.
Otvor blende se označava f brojem, što je f broj manji to je otvor blende veći i samim time slika svjetlija. F broj nam je važan i za kontrolu DOF (Depth of field). Pojednostavljeno rečeno plitak DOF je prisutan na fotografijama na kojima je jedan objekt ili detalj u fokusu, a sve ostalo je zamućeno (izvan fokusa), duboki DOF je prisutan na fotografijama na kojima su svi ili većina objekata u fokusu.

Preferirajmo fotografirati sa što nižim f brojem, to je 2,8 pa do 3,5, upravo zbog plitkog DOF-a. Brzina zatvarača je doslovno dužina trajanja osvjetljavanja filma/čipa odn. ekspozicija. Označava se u vrijednostima od npr. 1/8 sekunde do 1/1500 sekunde. Najčešće se koristi brzina od 1/60 jer sve sporije od toga je jako osjetljivo na svaki i najmanji pokret pa su rezultat mutne fotografije.

Balans bijele je možda i najvažnija stvar jer ako je to krivo namješteno cijela fotografija dobiva krivu boju, žutu ili plavu patinu ovisno o uvjetima. Da bi razumjeli što je balans bijele moramo znati da svijetlost ima određenu temperaturu koja se izražava u Kelvinovoj skali. Ovisno o temperaturi ono je drugačije boje. Dakle svijetlo obične žarulje (2700–3300 k) i jutarnjeg sunca (5000 k) nisu iste, naše oko tu razliku ne vidi. Ono je dovoljno “pametno” da se prilagodi i mi vidimo boje onakvima kakve one zapravo jesu. Fotoaparati nemaju tu mogućnost pa će fotografije snimljene pod žaruljom imati žutu patinu, a one na suncu će biti vjernih boja. Da bi doskočili tom problemu trebamo pravilno namjestiti balans bijele. Znači ovisno o uvjetima on treba biti: namješten na sunčano, oblačno, žarulju itd…

Naknadna obrada fotografije u nekom softveru je također nerazdvojivi dio nastajanja finalnog proizvoda – fotografije spremne za objavu. Sve fotografije snimamo u RAW i Jpg formatu, nakon što ih prebacimo na kompjuter idu na selekciju. One koje nam se čine dobre idu u daljnju obradu, a ostale brišemo. Uglavnom fotografije uređujemo u photoshopu, a zahvati nisu preveliki, obično pojačamo kontrast i oštrinu fotografija, a prema potrebi ih i posvijetlimo.

Kopački Rit

Ako želite doživjeti iskonsku prirodu, prirodu u punoj ljepoti, ali i prirodu nesmiljenu i žestoku, tada posjetite Kopački rit. Ondje ćete se podjednako suočiti i s ljepotom rađanja i s tugom umiranja. Sve što priroda može pokazati u svojoj beskrajnoj raznolikosti, naći ćete u šumama i vodama Kopačkog rita. Kopački rit je očuvani, prirodni ritski ekosustav i jedan od posljednjih očuvanih ritova Podunavlja. Kopački je rit poplavno područje rijeke Dunav, smješten na sjeveroistoku Hrvatske u kutu što ga čine Drava i Dunav. To je jedna od najvećih fluvijalno-močvarnih nizina u Europi koja se dalje prema sjeveru nastavlja na poplavne površine Dunava koje se protežu sve do Szekszarda u Republici Mađarskoj.
Jedno od tumačenja postanka imena Kopački rit vezuje se uz mađarsku riječ “kapocs”, što na hrvatskom znači kopča. Mještani su u prošlosti u svrhu komunikacije izgradili mnoštvo mostića koji su poput kopči povezivali razne dijelove ovog područja.
Pojam Kopački rit u užem smislu odnosi se na najjužniji dio desne obale Dunava koji je s juga omeđen rijekom Dravom, na istoku rijekom Dunavom, a sa zapadne i sjeverne strane obrambenim nasipom Drava-Dunav, te Vemeljskim dunavcem. On u biti obuhvaća područje sadašnjeg posebnog zoološkog rezervata. Na cijelom području Parka prirode najnižu nadmorsku visinu predstavlja dno Kopačkog jezera, oko 78 metara nadmorske visine, dok je najviša na 86 metara nadmorske visine, što znači da je razlika svega 8 m. Bare se na krajevima spajaju i preko jednog prirodnog kanala tzv. ‘foka’, te ulaze u Dunavac ili Dunav. Upravo fokovi služe za punjenje i pražnjenje bara.
Cijelo poplavno područje poprima izgled delte, a jedinstveno da rijeka Dunav u svom srednjem toku, uz pomoć rijeke Drave, stvara tzv. unutrašnju deltu. Takav fenomen kod drugih Europskih rijeka u ovakvom obliku nije poznat te daje ovom području svjetski značaj. Ako Kopački rit ikad bude upisan na listu Svjetske prirodne baštine, biti će upisan prvenstveno zbog ovoga fenomena jer ga i mnoge druge, veće i značajnije rijeke u svijetu nemaju.
Zbog svoje očuvanosti kao rijetkog ritskog ekosustava, velike biološke raznolikosti i izuzetne znanstvene i ekološke vrijednosti, Kopački rit je 1967. godine zaštićen statusom Upravljanog prirodnog rezervata. Uže područje rezervata 1976. godine dobilo je status Specijalnog zoološkog rezervata, a šire područje status Parka prirode. Ramsarskom konvencijom (konvencija o vlažnim područjima od međunarodnog značaja), uvršten je u listu svjetski zaštićenih područja, a svoje je mjesto našao i u listi ornitološki značajnih područja – IBA (Important Bird Area). Od strane UNESCO-a nominiran je za svjetsku prirodnu baštinu.
Prostire se od ušća Drave uzvodno Dunavom s njegove lijeve i desne strane. Park prirode danas predstavlja dijelom postojeće, te dijelom nekadašnje poplavno područje tih dviju velikih rijeka.
Osnovnu prepoznatljivost Kopačkom ritu daju ptice. Do danas je zabilježeno 291 vrsta ptica od kojih 141 vrsta redovito ili povremeno gnijezdi. U velikim kolonijama od nekoliko stotina do tisuća pari gnijezde čaplje, bjelobrada čigra i veliki vranac. Na području Kopačkog rita gnijezdi i preko 20 pari orla štekavca, 5 pari crnih roda, 1-2 para stepskog sokola, 40 pari bijelih čapljica, te oko 100 pari divljih gusaka, vrste koje su ugrožene u svjetskim i europskim razmjerima. Izuzetno je značajna i populacija patke njorke, jedne od najugroženijih europskih vrsta.
Kopački je rit svjetski poznato stanište običnog jelena – tzv. ‘Beljskog’ jelena, čija je populacija bila trostruko veća nego u najboljim europskim staništima.
Uz njega, do danas je zabilježeno 55 vrsta sisavaca, od kojih ističemo običnu vidru, divlju mačku, divlju svinju, te 12 vrsta šišmiša. Zbog velike biološke raznolikosti, posebno ptica močvarica, i drugih svojih vrijednosti, Park prirode Kopački rit je od 1993. godine uvršten u Popis močvarnih i valžnih područja od međunarodnog značaja, sukladno odredbama Ramsarske konvencije. S dosad zabilježenih 291 vrstom ptica i 140 gnjezdarica Kopački rit je stekao svjetsku slavu, te predstavlja jedno od ornitološki najbogatijih područja u Hrvatskoj. Stoga nije čudno da promatranje ptica igra sve veću ulogu u ukupnom turističkom razvoju područja. Uz malo truda prosječno se dnevno može opaziti 60 vrsta ptica, a rekord dana postavljen iznosi 90 vrsta. Prilikom posjeta dobiva se lista ptica kako bi promatrači mogli lakše pratiti viđene vrste. Veličina grupa promatrača ptica ograničena je na maksimalno 10 osoba. Stoga je potrebno posjet unaprijed najaviti.