Kamate na štednju

Kamate na štednju

Zatražite kredit



Koji iznos trebate?

300 kn 10000 kn

Koji rok plaćanja želite?

15 Dana 18 Mjeseci
Planirano vrijeme isplate : Danas u 16:12
Ukupan iznos za vraćanje:


Nove korisnike ne tražimo platnu listu za iznose do 3000 kn na maksimalan rok do 30 dana!


Prednosti za stare (postojeće korisnike):
nije potrebna verifikacija osobnih dokumenata, mogućnost odobrenja bez platne liste



PRIMJER KREDITA: Uz zatraženi iznos 6.000,00 kn na period od 150 dana, ukupan iznos sa svim pripadajućim troškovima iznosi 6.104,40 kn, uz EKS 7,26%, iznos Premije 104,40 kn te iznos mjesečne rate 1.220,88 kn (5 rata).Minimalni period otplate kredita: 15 dana. Maksimalni period otplate kredita: 365 dana. Najveća EKS (Efektivna kamatna stopa): 7,61%
Procijenjeno vrijeme isplate je indikativno i ovisi o različitim faktorima, npr. imate li račun u istoj banci kao i vaš zajmodavac, da li ste odmah poslali svu potrebnu dokumentaciju i sl.

Kamate na štednju oročenu za određeni rok

Kao jedan od najstarijih i svakako najsigurnijih oblika akumuliranja kapitala jest štednja novca. Štednja predstavlja minimalni do nikakav rizik, a omogućuje da kroz određeno vrijeme skupite određenu količinu novca s kojom onda možete raspolagati. Dok je nekada davno štednja izgledala tako da se u sef ili u nekom trezoru skuplja novac u fizičkom obliku, danas većina ljudi štedi svoj novac u banci. Prednost štednje novca u banci je ta što dobivate i kamate na štednju. Pri tom, valja imati na umu da štednja u banci ima nekoliko oblika. Moguća je štednja po viđenju (a vista ) štednja. U tom slučaju, novac imate na računu i možete njime raspolagadi bilo kada. Međutim, kamate na štednju u tom slučaju vrlo su niske, katkada mogu biti i 0 %. Drugi, isplativiji, način štednje je taj da se štednja oroči na određeni rok (npr. nekoliko mjeseci ili godina). Time se banci omogućuje tj. garantira da kroz duže vrijeme raspolaže vašim novcem, a zauzvrat vam daje “nagradu” u obliku više kamatne stope. Međutim, novac tada možete dobiti tek nakon isteka roka. U sklopu oročene štednje valja razlikovati klasičnu i otvorenu štednju. Klasična oročena štednja sastoji se od jednokratne uplate novca na određeni rok, a opcija otvorene štednje omogućuje višestruke uplate novčanih uloga na račun otvorene štednje.

Kamate na štednju u stambenoj štedionici

Osim zarađivanja putem pasivnog prihoda koji se dobije na kamate na štednju koja je oročena, jedan od načina zarade može biti i kamate na štednju u stambenoj štedionici. Naime, ako planirate rješiti svoje stambeno pitanje, jedan od najboljih načina štednje za tu namjenu jest stambena štednja. Stambena štednja je dosta specifičan oblik štednje jer je uz redovitu kamatu često moguće dobiti i državna poticajna sredstva (npr. 3, 3 % na uplaćene iznose u 2017. godini). Kao i kod oročene štednje, i u ovom slučaju možete izabrati na koji rok ćete ugovoriti stambenu štednju te kroz taj rok trebate uplaćivati ugovoreni novčani iznos. Naravno, tokom tog razdoblja ćete dobivat ćete i kamate na uplaćene uloge. Kod većine banaka, kamata će vam rasti kako vam raste saldo te će se večinom kretati između 1 i 1, 50 %. Korisno je za imati na umu da novac ušteđen stambenim kreditom nije obvezno potrošiti na rješavanje stambenog pitanje, već ga je moguće iskoristiti za bilo koju drugu svrhu.

Kamate na štednju u eurima, američkim dolarima i drugim valutama

Jedan od načina stjecanja pasivnog prihoda jest i pasivna zarada na kamate na štednju u stranim valutama. Pri tom, valja imati na umu da kupovna moć pojedinih valuta fluktruira i da zbo naglog pada kupovne moći strane valute možete izgubiti dio svog novca, kao što je to bio slučaj sa švicarskim francima. Također, valja znati da je hrvatska kuna vezana za euro te da Hrvatska Narodna Banka ima razne mehanizme kako da održava valutu stambilnom s obzirom na euro. Stoga, takav oblik zarade koristeći kamate na štednju eurima se čini najsigurnijim. Zanimljiv je podatak iz istraživanja koje je pokazalo da oko 80 % građana štedi u stranim valutama, a od toga njih 90 % štedi u eurima, dok tek nešto manji broj štedi u američkim dolarima. Tomu je razlog upravo prethodno spomenuta sigurnost štednje u eurima. Prinosi putem kamata na štednju u eurima iznose oko pola posto. To bi značilo da čete na 1000 eura zaraditi ravno 5 eura u godini dana. Kamata na štednju u američkim dolarima je još manja, iznosi oko 0, 3 posto ili 3 dolara zarade u primjeru kojeg smo spomenuli. To potvrđuje da je kunska štednja najisplativija, a od nje je još isplativija stambena štednja koja uključuje i državna poticajna sredstva

Tagovi: