Kojeg plina ima najviše u zraku
Kojeg plina ima najviše u zraku ili što zapravo udišemo
Lakonski i bez razmišljanja izjavljujemo da dišemo, odnosno udišemo zrak, ne mučeći se pitanjem što je zapravo zrak. Redovito prozračujemo zatvorne prostore jer je to potrebno činiti, jurimo u prirodu jer želimo biti na zraku, idemo na vježbe disanja da bolje iskoristimo dobrobiti zraka, pa bi bilo dobro, školski ponoviti znanje o tome što je zrak? Zrak je smjesa plinova, a Kojeg plina ima najviše u zraku znaju svi kemičari, ali informatičkom svijetu mogu i trebaju znati svi. Dušika ima najviše u zraku, kisika koji ze čovjeka najvažniji ima tri puta manje, a ugljičnog dioksida koji je za čovjeka poguban (trovanje i gušenje plinom) ipak u zraku za čovjeka podnošljiva i bezopasna količina, a otprilike u istom postotku su prisutni i plemeniti plinovi. Kojeg plina ima najviše u zraku, nije uvijek neki konstantan omjer plinova u zrako, a to ovisi o zagađenjima zraka i brojnim izvorima zagađenja. Dušik u zraku je u svom elementarnom stanju i nije toksičan, ali ne podržava disanje.
Kojeg plina ima najviše u zraku, nužan za obogaćivanje tla i rast biljaka
Dušik iz zraka ne mogu koristiti ljudi ni životinje, oni ga unose kao bjelančevine. Grahorice (grah, grašak) i djetelina su jedine biljke koje uzimaju dušik direktno iz zraka i zato se te biljke koriste za parcele koje trebaju oporavak tla. Dušična umjetna gnojiva su granule za prihranjivanje tla za biljke koje ne mogu koristiti dušik iz zraka. Kojeg plina ima najviše u zraku, odmah postaje jasno da u lancu života dušik ima svoje posebno mjesto i da ga zato u zraku i ima najviše. Najviše dušika se koristi za proizvodnju amonijaka koji je osnovna sirovina za sve dušikove spojeve, a dušikovi spojevi imaju ogromnu primjeni u svim aspektima života. Kojeg plina ima najviše u zraku se zapitajte nad namirnicama koje sve duže ostaju svježe i očuvane upravo zahvaljujući dušičnim osvježivačima, dakle, prehrambena industrija bi bez njih bila neodrživa u današnjem obliku i opsegu. Na primjene dušika i dušikovih spojeva nailazimo na svakom koraku.
Kojeg plina ima najviše u zraku, metalurgija, industrija stakla
Iako je dušik iz zraka nevažan za disanje, dušik i dušikovi spojevi nezaobilazni u ljudskom životu, a u životu biljnog svijeta nužnost. Kojeg plina ima najviše u zraku, kažemo dušika i ne možemo ga disati i pitamo se zašto ga je onda najviše? Primjena dušoka i dušikovis spojeva, dušikovih nitrata i karbonata, dušične kiseline je u svim porama industrije i modernog načina života dak količina dušika u zraku objašnjava samu sebe, a ona čini preko 80% sastava zraka. Metalurgija je nezamisliva bez dušika i troši otprilike 4% količine dušika kao zaštitni plin kod termičke obrade nehrđajućih čelika. Kojeg plina ima najviše u zraku, iako dušik, azot ili grčki azotikus znači “onaj koji ne podržava život”, zapravo je jako važan za život na zemlji. U staklarskoj industriji je ova “bezživotnost” dušika iskorištena da se dvostruka stakla ne orošavaju i ne magle. Čak je i proizvodnja eksploziva veliki dužnik dušiku i dušikovim spojevima.
Tagovi: