Krediti u Sloveniji za hrvate

Krediti u Sloveniji za hrvate

Kakvi su krediti u Sloveniji za Hrvate

Uz dostupno uzimanje kredita preko web stranice hitrikredit.si, jako je bitno znati razvoj postotka rasta i kako se on kroz godine u bankama kretao. U 2018. rast kredita iznosio je 3, 3%, što bilježi usporavanje rasta u odnosu na 2017. Usporavanje bi se moglo pripisati padu kredita kupcima i osnovnom učinku. Rast zajmova stanovništvu i dalje je stabilan, povećavajući se za 659 milijuna eura (7% u odnosu na prethodnu godinu). Za usporedbu, NLB je zabilježila sličan rast kredita od 3, 1% na 7, 1 milijardu eura. Značajno je da osim u Sloveniji, NLB posluje i u Makedoniji, na Kosovu, u Bosni i Hercegovini i Srbiji, gdje je rast kredita u 2018. godini bio znatno veći nego u Sloveniji. U 2018. godini NLB je zabilježio omjer D / D od 68, 3%, što pokazuje da banka ima snažnu bazu depozita na svom osnovnom tržištu koje do sada nije bilo korišteno zbog obveze s Europskom komisijom. To pokazuje potencijal grupe za rast kredita na gore spomenutim inozemnim tržištima gdje su prinosi povoljniji. Na što se odnose krediti u Sloveniji za Hrvate.

Promatrajući depozite klijentima, također krediti u Sloveniji za Hrvate, oni su porasli za 5, 3% na godišnjoj razini. Usporedbe radi, NLB je zabilježila rast od 6%, na 10, 5 milijardi eura. U Sloveniji se rast depozita klijenata usporio prošle godine i bio je niži od rasta depozita stanovništva koji su porasli za 6, 8%, na 18, 7 milijardi eura. Kada je riječ o strukturi depozita, oni su se u 2018. godini preusmjerili na depozite po viđenju, čineći 72, 4% ukupnih depozita klijenata i 75, 2% ukupnih depozita stanovništva. Važno je napomenuti kako su dostupni krediti na stranici hitrikredit. si, sa sjajnim uvjetima za kredite.

Krediti u Sloveniji za hrvate u Novoj Ljubljanskoj banci

U studenom 2018. dionice NLB-a kotirale su na Ljubljanskoj burzi, a također i na Londonskoj, gdje se NLB trguje u obliku DDR-a (5 DDR-a predstavljaju 1 običnu dionicu). Država, dioničar koji je prodao, prodala je 59% svojih dionica po 51, 50 EUR po dionici (prikupivši 609 milijuna EUR) uz P / B od 0, 67x. Prodaja državnog vlasništva provedena je jer je Slovenija morala udovoljiti odluci Europske komisije (EK) u vezi s postupcima državnih potpora koji uključuju povećanje kapitala NLB-a u 2011., 2012. i 2013. Država trenutno drži 35% dionica, a prema istoj EK Odluka bi trebala smanjiti svoj udio na 25% + 1 udio u zadanom vremenskom okviru. Imajte na umu da NLB ima visok slobodni promet od 52, 1% i da se trenutno trguje po P / B od 0, 76 i P / E od 5, 96. Što je bitno kada se ostvaruju krediti u Sloveniji za Hrvate. Kada su promatrali dividendu NLB za 2017. godinu, isplatili su 270, 6 milijuna EUR, što znači 13, 53 EUR dividende po dionici i prinos od dividende od 22%. 189 milijuna eura isplaćeno je iz neto prihoda tvrtki, a 82 milijuna eura iz zadržane dobiti prethodnih godina. To bi učinilo da isplata dividende za 2017. iznosi 84%. Međutim, ako uzmemo u obzir samo dio isplaćen iz neto prihoda NLB-a za 2017. godinu, dividenda po dionici iznosila bi 9, 45 eura, dok bi prinos od dividende iznosio 15%. Kako je dividenda isplaćena prije IPO-a, slovenska je država imala pravo na punu dividendu.

Imajte na umu da se potencijalna buduća isplata dividende NLB čini privlačnom. Pa samim time i krediti u Sloveniji za Hrvate Uprava tvrtke postavila je za cilj isplatu dividende oko 70% za razdoblje od 2019. do 2023. godine.

Krediti u Sloveniji za Hrvate u etičkim bankama

Prema medijima, može se zaključiti da šira javnost nije dovoljno upoznata s ovim novim modelom bankarstva ili izražava sumnju u mogućnost primjene takvog modela u stvarnosti. Činjenica je, naime, da je hrvatsko gospodarstvo teško pogođeno nedavnom gospodarskom krizom. Veliki dio društva smatra da su banke glavni krivac za takvu situaciju. Ovaj stav i antagonizam prema bankama koji se u Hrvatsku ulijeva iz ostatka svijeta, dodatno je pojačan činjenicom da su banke poslovale profitabilno i tijekom najtežih godina. S druge strane, značajan dio stanovništva ima velik problem s nepovoljnim kreditima, s visokim kamatama, koji su ih gotovo čitav život pretvarali u dužnike. Sumnju u uspjeh projekata dodatno pojačava niska financijska pismenost hrvatskog stanovništva. Iako svjesni ove javne nevjerice, osnivači Hrvatske etičke banke uvjereni su da će projekt uspjeti kako pokazuju uspješna iskustva europskih etičkih banaka. I Hrvatska i Europa bore se s visokom stopom nezaposlenosti mladih, velikom zaduženošću i depopulacijom ruralnih dijelova, zagađenjem okoliša i socijalnom nejednakošću. Jedan od problema su krediti u Sloveniji za Hrvate. Ti se problemi rješavaju razvojem socijalne ekonomije koja je postala jedan od stupova i prioriteta razvoja EU. Takav ekonomski model treba odgovarajuće financijske institucije koje će ga podržati. Osnivači etičke banke ovo vide kao priliku za razvoj etičnog bankarstva kao dio strukturne politike EU-a. Konferencija Socinnovethics (Sinergija etičkog financiranja sa socijalnim i tehnološkim inovacijama) održana u lipnju 2016. u Hrvatskoj pomogla je podići svijest o ovom projektu. Organizirali su ga ZEF i FEBEA, a razgovaralo se o temama poput upotrebe inovativnih informatičkih tehnologija u bankarstvu i tehnološkim inovacijama i etičnom bankarstvu kao pokretačima društvenih promjena. Uz prethodno spomenute činjenice, projekt etičke banke podržale su i neke od relevantnih državnih institucija. Na spomenutoj konferenciji zamjenik ministra financija naglasio je da etički poslovni model banke dobro funkcionira u inozemstvu i donosi rezultate koji se pozitivno odražavaju na gospodarstvo zemlje. Stoga ovakve rezultate očekuje i u Hrvatskoj. Uz sve veći broj članova ZEF-a, dodatni dokaz da je ovaj projekt izazvao značajan interes u široj javnosti, činjenica je da će se prema E-banci slična zadruga za etičko financiranje osnovati u Sloveniji, čiji će glavni cilj, poput onog hrvatskog ZEF-a, biti osnivanje etičke banke u Sloveniji. Pa će se moći ostvariti krediti u Sloveniji za Hrvate u etičkim bankama.
Tagovi: