Kako funkcionira crowdfunding u Hrvatskoj

Kako funkcionira crowdfunding u Hrvatskoj: ključni koraci i izazovi

Crowdfunding je oblik grupnog financiranja projekata ili poslova putem specijaliziranih online platformi, gdje velik broj pojedinaca malim iznosima novca podupire određenu ideju ili proizvod. Osnovni cilj ovakvog pristupa je financiranje inovativnih projekata koji teško dolaze do tradicionalnijih izvora kapitala poput bankovnih zajmova ili brzih kredita. U Hrvatskoj su crowdfunding kampanje u posljednjih nekoliko godina stekle značajnu popularnost, posebno među startupima, malim poduzetnicima i kreativnim pojedincima.

Proces funkcioniranja crowdfundinga započinje detaljnim opisom projekta, jasno definiranom ciljanom skupinom i postavljanjem realističnog financijskog cilja.

Poduzetnik zatim odabire crowdfunding platformu, bilo da se radi o domaćoj ili međunarodnoj stranici poput Kickstartera ili Indiegoga. Nakon pripreme kampanje slijedi faza aktivne promocije putem društvenih mreža, medija i osobnih kontakata kako bi se privuklo što veći broj potencijalnih donatora.

Iako crowdfunding omogućuje pojedincima da zaobiđu tradicionalne financijske institucije i zahtjevne procedure poput podizanja brzih kredita, postoje određeni izazovi. Među njih spadaju nedovoljna razvijenost domaćih platformi, niska razina povjerenja potencijalnih donatora te otežana dostupnost informacija vezanih uz porezne obveze i zakonske propise.

Kako funkcionira crowdfunding u Hrvatskoj ovisi, stoga, o efikasnoj komunikaciji s javnošću, kvalitetnoj pripremi kampanje i prevladavanju specifičnih izazova hrvatskog tržišta, poput ograničenog tržišta, nedostatka stručnosti u vođenju kampanja te pravne nesigurnosti. Unatoč izazovima, crowdfunding se i dalje smatra atraktivnom alternativnom metodom financiranja projekata u Hrvatskoj.

Najuspješniji primjeri crowdfundinga u Hrvatskoj

Premda je crowdfunding relativno nov način financiranja projekata, u Hrvatskoj već postoje brojni uspješni primjeri koji pokazuju kako ova metoda može biti izvrsna alternativa tradicionalnim financijskim instrumentima poput bankovnih zajmova ili usluga kao što su brzi krediti. Jedan od najpoznatijih primjera je kampanja za pametni kišobran „Kisha“, koji je na međunarodnoj platformi Kickstarter prikupio više od 100.000 dolara. Ovaj projekt je pokazao kako funkcionira crowdfunding u Hrvatskoj ako se kampanja kvalitetno osmisli, dobro promovira i jasno komunicira s ciljanom publikom.

Još jedan uspješan hrvatski projekt financiran putem crowdfundinga bio je “STEMI”, edukacijski robot namijenjen učenju programiranja i razvoja logičkog mišljenja kod mladih.

Ovi mladi hrvatski inovatori također su koristili Kickstarter platformu i prikupili gotovo 40.000 dolara, daleko premašujući svoj početni financijski cilj. Također vrijedi istaknuti uspješnu kampanju crowdfunding financiranja dokumentarnog filma „Gazda“, koji je putem Indiegogo platforme uspio prikupiti sredstva potrebna za završetak snimanja.

Primjeri poput ovih jasno pokazuju da crowdfunding može biti realna alternativa domaćoj ponudi financijskih usluga, poput bankovnih zajmova ili različitih oblika financiranja kao što su brzi krediti. Kreativnost, dobro osmišljena kampanja te transparentna komunikacija s donatorima ključni su faktori koji određuju uspješnost kampanje. Time navedeni uspjesi služe kao izvrstan model za sve buduće poduzetnike koji žele razumjeti kako funkcionira crowdfunding u Hrvatskoj te na taj način ostvariti svoje ideje uz pomoć zajednice.

Pravna regulativa crowdfundinga u Hrvatskoj

Crowdfunding u Hrvatskoj relativno je nov fenomen pa stoga još uvijek ne postoji detaljna i jedinstvena zakonska regulativa koja bi specifično uređivala ovo područje. Trenutno se crowdfunding kampanje uglavnom reguliraju postojećim zakonima koji se odnose na financijske transakcije, porezne obveze i zaštitu potrošača. Ovisno o vrsti kampanje i kategorijama ulaganja, hrvatski poduzetnici mogu biti podložni različitim propisima poput Zakona o trgovačkim društvima, Zakona o obveznim odnosima ili pak Zakona o porezu na dohodak.

Važno je napomenuti da u Hrvatskoj zasad ne postoje specifične licence ili dozvole za pokretanje crowdfunding kampanja, no potrebno je voditi računa o poreznim obvezama koje nastaju ovisno o iznosima prikupljenih sredstava te njihovoj namjeni.

Primjerice, prikupljanje novca za razvoj proizvoda ili usluge može biti tretirano kao prihod te podliježe plaćanju poreza na dohodak ili dobiti. Upravo zbog nedovoljno jasne regulative i manjka informacija, neki poduzetnici još uvijek preferiraju tradicionalne financijske instrumente kao što su bankovni krediti ili brzi krediti, jer u tim slučajevima postoje jasno definirane procedure i pravila.

Za razumijevanje toga kako funkcionira crowdfunding u Hrvatskoj važno je pratiti i razvoj regulative na razini Europske unije koja polako uvodi jedinstveni pravni okvir za crowdfunding platforme, a koji će vrijediti i za Hrvatsku. Usklađivanje domaćih propisa s europskom regulativom trebalo bi u bliskoj budućnosti razjasniti postojeće nedoumice te pružiti veću sigurnost poduzetnicima, ali i potencijalnim ulagačima.

Kako funkcionira crowdfunding u Hrvatskoj u pravnom smislu još uvijek je područje s određenim nesigurnostima, zbog čega je preporučljivo prije pokretanja kampanje obratiti se stručnjacima ili odvjetnicima upoznatima sa specifičnostima ovog oblika financiranja. Na taj se način mogu izbjeći moguće komplikacije i problemi s nadležnim institucijama, osobito u pogledu poreznih obveza i eventualnih pravnih posljedica.
Tagovi: crowdfunding Hrvatska, grupno financiranje, javno ulaganje