Kako nastaje vjetar

Kako nastaje vjetar

Kako nastaje vjetar, temperatura je za sve kriva, ona tajnu skriva

Dok nas na ljetnoj vrućini ugodno rashlađuje ljetni povjetarac ili dok nam zimsku idilu ljuti i ledeni sjevera kvari, dok bura kovitla valove na moru, rijetko se zapitamo što se to odjedanput uzbiba i uznemiri u zraku. Kako nastaje vjetar, jednostavno zbog zagrijavanja, dolazi do vodoravnih strujanja koja zovemo vjetar. Naime kada poraste temperatura jednog sloja zraka, on postaje lakši i diže se uvis, a na njegovo mjesto pada hladniji sloj. Ta zamjena mjesta između toplih i hladnih slojeva zraka stvara to strujanje koje zovemo vjetar. Vjetrovi imaju svoja imena po stranama svijeta, ali preciznije po tome “otkud vjetar puše”, takvo ime dobiva, to mu i određuje smjer. Smjer vjetra je iznimno važan svim mornarima svijeta, čak i danas kada su moderni brodovi potisnuli starinske jedrenjake, vjetar je jako bitan za plovidbu. Kako nastaje vjetar, i kako iskoristiti snagu vjetra je važno svim vjetroelektranama koje koriste energiju vjetra da bi dobili električnu energiju.

Kako nastaje vjetar, razlika tlakova određuje jačinu vjetra

Strujanje od područja višega tlaka, ka područjima nižega tlaka zovemo vjetar, a jačina vjetra ovisi upravo o razlikama tih tlakova, pa što je razlika veća pušu jači vjetrovi. Kako nastaje vjetar, ako je razlika prevelika pojavljuju se uragani, tornada i tropski cikloni, koji su često razorne moći, snage i brzine. Brzina vjetra pri tlu je najniža i kada su u pitanju izuzetno snažni i razorni vjetrovi, ali vertikalnim penjanjem u atmosferi te brznie mogu nepojmljivo rasti, eto, brzina vjetra se mijenja s visinom. Kako nastaje vjetar i kako se mjeri njegova brzina je presudno za područja koja redovito pogađaju snažni vjetrovi koji pustoše okoliš, ugrožavaju ljude i životinje i utječu na cestovni i vodeni promet, a brzina vjetrova u većim visinama bitno utječe na zračni promet. Divlje životinje se nagonski sklanjaju pred dolaskom snažnih vjetrova, a domaće životinje mogu biti iznimno uznemirene. Brzina vjetra može čak zatvoriti i zračni i kopneni i vodeni promet iz sigurnosnih razloga.

Kako nastaje vjetar, atmosferske nepogode

Na svu sreću, nigdje ne pušu stalno isti vjetrovi iste snage i brzine. Dok se zemlja okreće oko svoje osi i oko sunca, mijenja se temperatura atmosfere oko nje, tlakovi u atmosferi pa i strujanja postaju različita. Kako nastaje vjetar, smjenjivanjem toplijih i hladnijih zračnih masa, ciklonama i anticiklonama upravljaju klimom i vremenom. Danju se kopno jače zagrijava, a hladi ga vjetar koji puše s mora, a noću puše s kopna na more. Velike vremenske nepogode uvijek su povezane sa silovitim i razornim vjetrovima, uraganima ili pijavicama koje nose sve što dohvate. Kako nastaje vjetar, ljeti su ljetne oluje često praćene munjama, gromovima, ali i razornim olujnim vjetrovima, a često i spektakularnim pijavicamakoje su specijalna vrsta vrtložnog vjetra koji diže u zrak sve što se nađe u njezinom radijusu na zemlji. Uragani su također vrste vrtložnih vjetrova koji se najčešće pojavljuju na američkim obalama atlantskog oceana, a za sobom ostavljaju pustoš i uništenje.

Tagovi: